Vijesti o Tehnologiji, Recenzije i Savjeti!

Prapovijesni virusi iz topljenja permafrosta mogli bi uzrokovati ozbiljnije pandemije od Covida, upozorava studija

Gracias por visitarnos y por leer el artículo: Prapovijesni virusi iz topljenja permafrosta mogli bi uzrokovati ozbiljnije pandemije od Covida, upozorava studija

On permafrostsmrznuta zemlja koja graniči sa sjevernim polom planeta u Sibiru, Aljasci i drugim mjestima, topi se zbog globalnog zatopljenja. Pretpovijesni virusi od prije 40.000 godina izranjaju iz leda koji se topi, koji bi mogli oživjeti i širiti nepoznate bolesti.

On permafrost topi se u cijelom svijetu zbog klimatskih promjena, izlažući mamute, špiljske medvjede, prapovijesne vukove… i također drevni i smrtonosni zamrznuti virusi.

Iako se čini nevjerojatnim, virusi, paraziti i biljke mogu se vratiti u život nakon što su bili zamrznuti tisućama godina.

Francuski istraživači otkrili su da virus od prije 48.000 godina može zaraziti stanice. Prije nekoliko dana uskrsnuli su prapovijesnog crva od prije 46.000 godina. Biolozi su također oživjeli biljku iz pleistocena, iz sjemena od prije 32.000 godina.

Pandemija poput Covida, s pretpovijesnim virusima

Ako bilo koji od ovih virusa izmakne nadzoru stručnjaka i počne se razmnožavati i širiti, veliki je problem što nitko nije imun na to. A posljedice bi mogle biti katastrofalne.

Nova studija objavljena u znanstvenom časopisu PLOS Computational Biology, koja nam dolazi putem Business Insidera, fokusira se na proučavanje koja je stvarna mogućnost da pretpovijesni virus izazove globalnu pandemiju.

Odgovorni za studiju koristili su se računalnim simulacijama kako bi izračunali vjerojatnost da su ovi pretpovijesni virusi stvarna prijetnja ekosustavima.

Simulacije su zaključile da bi ovi patogeni mogli povećati ekološku raznolikost za 12%, ali je i smanjiti za do 32%. Najviše zabrinjava činjenica da tamo je 1% šanse da jedan od ovih pretpovijesnih virusa predstavlja “globalnu prijetnju ekosustavima”.

Problem, prema znanstvenicima, nije samo to 1% je zabrinjavajuća vjerojatnost, ali da bi se taj postotak mogao povećati jer virusi koji se ponovno rađaju 40 000 godina kasnije su najjači, a samim time i smrtonosniji.

“Rizik ne proizlazi samo iz vjerojatnosti da će se događaj dogoditi, već iz kombinacije vjerojatnosti i veličine potencijalnih učinaka događaja.”

Globalno zatopljenje ne znači samo više topline, već lančane posljedice koje proizvodi: veliki požari, poplave, suše, uskrsnuće smrtonosnih prapovijesnih virusa… Zato je tako važno pokušati spriječiti eskalaciju klimatskih promjena.