Napomena: Sljedeći članak će vam pomoći: Koji su pravni argumenti za smrtnu kaznu i kako oni funkcioniraju u 2024
Smrtna kazna, koja se naziva i smrtna kazna, tema je mnogih pravnih i moralnih rasprava. Koristi se godinama na različitim mjestima s različitim razlozima i razinama prihvaćanja.
Ovaj članak govori o pravnim stranama ovog argumenta – zašto ga neki ljudi podržavaju, a drugi ne, moralnim razlozima koji stoje iza ovih stavova, kao io tome kako stvari trenutno stoje u vezi sa upotrebom smrtne kazne u našem svijetu.
Pravni argumenti za smrtnu kaznu
Ljudi koji podržavaju smrtnu kaznu obično iznose svoj slučaj na temelju odvraćanja i odmazde. Kažu da smrtna kazna odvraća ljude od činjenja teških zločina poput ubojstva, jer stvara strah od najstrože kazne.
Ovo gledište je izgrađeno na uvjerenju da će oni koji možda razmišljaju o počinjenju zločina razmisliti ako shvate da postoji šansa da budu pogubljeni. Drugi pravni argument koji podupire primjenu smrtne kazne je odmazda.
Ovo gledište tvrdi da su neki zločini izuzetno opaki i da je jedina primjerena kazna za njih smrt. Smaknuće može ponuditi osjećaj pravde onima koji su patili zbog takvih djela kao i njihovim obiteljima. Odmazda, u svojoj srži, slijedi načelo “oko za oko”. To podrazumijeva da kazna treba odgovarati počinjenom zločinu.
Ljubitelji smrtne kazne također kažu da daje osjećaj zaključka obiteljima pogođenim zločinom. Mogli bi se osjećati kao da je pravda zadovoljena kada osoba koja je prouzročila štetu bude pogubljena. Nadalje, tvrde da to sprječava osuđenika da više ne čini zločine, čime su svi sigurni.
Pravni argumenti protiv smrtne kazne
Oni koji su protiv smrtne kazne dovode u pitanje njenu ulogu obeshrabrivanja, ukazujući na istraživanja i brojke koji ne pokazuju čvrste dokaze da je smrtna kazna učinkovita metoda za smanjenje razine kriminala.
Tvrde da život u zatvoru bez mogućnosti uvjetnog otpusta može jednako dobro djelovati u sprječavanju zločina dok također zaobilazi nepovratni aspekt vezan uz pogubljenje. Jedan važan pravni argument protiv smrtne kazne je mogućnost pravljenja pogrešaka u osudama.
Sudovi i sustav provedbe zakona nisu savršeni i bilo je mnogo slučajeva u kojima su ljudi osuđeni na smrt kasnije proglašeni nevinima novim dokazima – često uključujući DNK ispitivanje.
Činjenica da kada se osoba jednom pogubi, to se ne može poništiti znači da će, ako se pogubljenje dogodi pogrešno, doći do greške koja se ne može popraviti (pogreška pravde). Dodatno, protivnici govore o proizvoljnoj i diskriminatornoj prirodi provedbe smrtne kazne.
Istraživači su pokazali da elementi poput rase, socio-ekonomskog stanja i lokacije mogu utjecati na to tko će biti osuđen na smrt; to često rezultira optužbama za sustavne predrasude zajedno s nedosljednim dijeljenjem pravednosti.
Moralna razmatranja
Moralne misli su vrlo važne u raspravi o smrtnoj kazni. Pobornici mogu koristiti moralni gnjev za posebne teške zločine, govoreći da je ova vrsta kazne moralno ispravna kao krajnji odgovor na te najteže prijestupe.
Oni misle da određene radnje, poput planiranja ubojstva ili terorističkih akata, zaslužuju najtežu vrstu osvete. Na suprotnoj strani, oni koji su protiv smrtne kazne tvrde da je fundamentalno nehumano i etički nekorektno da vlada nekome ubije život.
Vjeruju da ova metoda degradira ljudski život i nastavlja lanac nasilja. Ova perspektiva često dobiva poticaj iz duhovnih i etičkih uvjerenja koja naglašavaju koliko je ljudski život svet, zajedno s prilikama za promjenu ili poboljšanje.
Također, mnogi ljudi koji se protive smrtnoj kazni kažu da kada država čini istu stvar koju želi kazniti, njena moralna moć postaje slaba.
Tvrde da ubijanjem ljudi država šalje mješovitu poruku – s jedne strane govoreći da je ubijanje pogrešno, ali onda pokazuju da je to u redu u nekim situacijama, na kaznenom je odvjetniku da pomogne ljudima da razumiju sive linije kada je riječ o tome .
Ekonomski troškovi smrtne kazne
Drugi važan aspekt o kojem treba razmišljati u raspravi o smrtnoj kazni je njezina ekonomska cijena. Istraživanje provedeno u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama pokazalo je da je smrtna kazna mnogo skuplja od doživotnog zatvora bez pomilovanja.
Glavni razlozi iza ovih visokih troškova su dugi i zamršeni pravni postupci, koji uključuju suđenja, žalbe kao i posebne uvjete za one koji čekaju smrt. Sudski troškovi: Sudovi su odgovorni za isplatu plaća sudaca, tužitelja i druge povezane troškove. Sve veći broj sudskih predmeta opterećuje ovaj sustav.
Krivnici tvrde da bi se novac koji se koristi za smrtnu kaznu mogao bolje iskoristiti za poboljšanje sustava kaznenog pravosuđa, pomoć žrtvama zločina i provođenje učinkovitih strategija za smanjenje kriminala. Ovo gledište s ekonomskog stajališta daje drugu dimenziju argumentima protiv smrtne kazne.
Nedavne reforme i globalni trendovi
Općenito, globalno postoji trend smanjenja i ukidanja smrtne kazne. Količina pogubljenja i novih smrtnih kazni se smanjila prema Amnesty Internationalu.
Ovaj pad može se pripisati rastućem svjetskom stresu, kao i naporima skupina za ljudska prava koje zagovaraju njegov potpuni kraj. Moratoriji na pogubljenja proglašeni su u različitim zemljama, čak i ako zakon još uvijek dopušta smrtnu kaznu.
Malezija je jedan primjer ove promjene u politici jer je najavila moratorij na pogubljenja tijekom 2018. i poduzima korake prema potencijalnom ukidanju. Grupe na globalnoj razini, poput Ujedinjenih naroda, zalažu se za ukidanje smrtne kazne.
Opća skupština UN-a donijela je mnoge odluke tražeći od svih zemalja diljem svijeta da prestanu pogubljivati ljude kao dio svjetske pauze na ovaj čin s konačnim ciljem ka aboliciji. Ovi postupci pokazuju opću suglasnost među nacijama da je smrtna kazna u suprotnosti s osnovnim idejama ljudskih prava.
Nedavne reforme i globalni trendovi
U svjetskim razmjerima vidljiv je jasan obrazac: smrtna kazna se s vremenom sve manje koristi. Na temelju informacija Amnesty Internationala, broj pogubljenja, kao i novih smrtnih kazni, pokazuju smanjenje posljednjih godina.
Ovo smanjenje može se pripisati rastućem globalnom utjecaju i akcijama skupina za ljudska prava koje se zalažu za njegovo uklanjanje.
Moratoriji na pogubljenja proglašeni su u nekoliko zemalja, što pokazuje promjenu politike čak i kada zakon još uvijek dopušta smrtnu kaznu. Na primjer, Malezija je 2018. objavila moratorij na pogubljenja i ide prema mogućem ukidanju.
Završne riječi o smrtnoj kazni
Smrtna kazna, također poznata kao smrtna kazna, još uvijek je jedno od najspornijih i najpodijeljenijih pitanja u kaznenom pravosuđu. Pravne rasprave o njemu usredotočuju se na argumente za ili protiv njegove upotrebe koji pokazuju snažna uvjerenja u pogledu pravde, odvraćanja i uloge vlade.
Moral dodaje više slojeva ovoj raspravi; ljudi i zajednice bave se osnovnim pitanjima o dostojnosti ljudskog života i etici u vezi s autoriziranim ubijanjem od strane države.
Situacija sa smrtnom kaznom danas je vrlo različita ovisno o tome gdje gledate, jer svaka jurisdikcija ima svoje jedinstvene kulturne, pravne i političke čimbenike koji utječu na ovu stvar.
Iako u cijelom svijetu postoji pokret prema ukidanju ili smanjenju primjene smrtne kazne (kao što se vidi u rezolucijama Ujedinjenih naroda), još uvijek postoje velike prepreke da se ona potpuno zaustavi—posebno u onim zemljama koje nastavljaju s pogubljenjima.
Budućnost smrtne kazne, kako se rasprave diljem svijeta budu odvijale, bit će pod utjecajem promjena pravnih normi, moralnog rasuđivanja i evoluirajućih stavova javnosti. Način na koji se globalno nosimo s ovom kaznom može se polako promijeniti ili naglo prekinuti. Ono će odražavati šire vrijednosti i uvjerenja o pravdi vezana uz ljudska prava.